Pregled povjesnih planova i rasporeda grada
Pred vama je jedinstvena kronika Karlobaga, ispisana perom najboljih europskih kartografa i vojnih inženjera kroz tri stoljeća. Ova zbirka nije samo skup tehničkih crteža – to je priča o gradu koji je prkosio kamenu i buri, neprestano se iznova rađajući na dodiru Velebita i Jadrana.
Istražite rijetku i dragocjenu građu koju smo za vas prikupili iz najvažnijih europskih riznica: od najstarijeg plana iz 1713. godine, čuvanog u Nacionalnom arhivu u Londonu, preko 'fantastičnih' baroknih vizija iz Pariza, do preciznih carskih nacrta iz Beča i Zagreba.
Svaka linija na ovim planovima svjedoči o trudu generacija koje su gradile luke, krotile neprohodne planinske prijevoje i sanjale o Karlobagu kao ključnim vratima unutrašnjosti. Zavirite u prošlost koja je oblikovala svaki kamen naše rive i svaku stazu kojom danas koračate.
Plan iz 1714. godine.
Obrambena jezgra Karlobaga: Fortica i sakralni objekti (1714.), crtao Hollstein
Ovaj povijesni nacrt iz 1714. godine fokusira se na tadašnje strateško središte Karlobaga. Umjesto prikaza cijeloga naselja, autor detaljno dokumentira glavnu utvrdu (Forticu) s prepoznatljivom kružnom kulom u središtu, koja je bila ključna točka obrane ovog dijela obale.
Plan je preuzet iz Nacionalnog arhiva Ujedinjene Kraljevine (UK). Preuzeto u edukativne i informativne svrhe.
Carlopago – Tumačenje oznaka:
Mjerilo: "Schuech" (stope). Budući da je plan iz 1714. godine, jedna stopa (Bečki Schuch) iznosila je otprilike 31,6 cm. Cijela skala od 150 stopa na crtežu odgovara stvarnoj duljini od oko 47,4 metra na terenu.
Usporedbom ovog plana s planovima obnove Martina Stiera iz 1660. godine, razvidno je da je riječ o kapeli Sv. Ivana (St. Ioannes) i crkvi Sv. Marije (St. Maria), što potvrđuju i natpisi na samom tlocrtu.
Plan iz 1729. godine.
Između Mašte i Stvarnosti: Misterij Atlasa pukovnika De Latta iz 1729.
Povijest kartografije često nas uči da stare karte nisu samo geografski dokumenti, već i ogledala vremena u kojem su nastale – vremena u kojem je granica između provjerene informacije i umjetničke slobode bila vrlo tanka. Najbolji primjer toga je fascinantni, ali i kontroverzni "Particular Atlas" iz 1729. godine, čiji je autor i izdavač Francesco Gioseppo de Latto.
Plan preuzet iz Nacionalne knjižnice Francuske (BnF). Preuzeto u edukativne/sadržajne svrhe.
Karlobag kakav nikada nije postojao
Uspoređujući De Lattov plan Karlobaga iz 1729. s kasnijim vojnim nacrtima (poput onog iz 1757. godine), dolazimo do nevjerojatnog otkrića. Dok karta iz 1757. prikazuje stvarni Karlobag podno surovog Velebita, De Latto nam nudi viziju grada koja više podsjeća na nizozemsku ili talijansku nizinsku utvrdu.
* Fantastične zidine: Karlobag je nacrtan s golemim, pravilnim zvjezdastim bedemima koje nikada nije imao.
* Geografski apsurdi: Umjesto realnih toponima, index karte prepun je neobjašnjivih naziva poput Soro, Zano ili Itobo, koji vjerojatno potječu od pogrešnog prepisivanja ili fonetske "improvizacije".
Sindrom "Smiješnih Karata": Rijeka, Zadar, Dubrovnik...
Karlobag nije bio iznimka. Analizom De Lattovog atlasa i usporedbom s kartama drugih gradova poput Rijeke, Zadra, Dubrovnika ili povijesne Salone, uočava se isti uzorak. Ove karte ne prikazuju stvarni topografski položaj. Izdavači onog vremena, poput De Latta, često su radili u svojim uredima u Beču ili Veneciji, nikada ne kročivši nogom na istočnu obalu Jadrana. Kako bi popunili svoje luksuzne atlase, koristili su:
1. Zastarjele predloške: Skice stare po 50 i više godina koje su bile potpuno irelevantne u 18. stoljeću.
2. Idealne planove: Crteže onoga što su gradovi trebali postati prema željama investitora, a ne onoga što su doista bili.
3. Dekorativnu popunu: Ako nisu znali kako izgleda zaleđe, kartografi bi jednostavno nacrtali generička brda i utvrde kako bi karta izgledala bogatije.
Od "Kabinetne mašte" do Znanosti
Prava vrijednost De Lattovog atlasa iz 1729. nije u njegovoj točnosti, već u tome što nam pokazuje kako se tadašnjom javnošću manipuliralo vizualnim informacijama. Tek sredinom 18. stoljeća, dolaskom terezijanskih reformi i preciznih vojnih inženjera, kartografija postaje znanost kakvu danas poznajemo.
Danas nam De Lattov atlas služi kao podsjetnik na vrijeme kada je karta bila više od navigacijskog alata – bila je to prestižna "slikovnica" koja je obećavala red i moć tamo gdje su zapravo postojali samo kamen, more i neistražene planine.
Plan iz 1757. godine.
Plan preuzet iz Austijskog državnog arhiva u Beču. Preuzeto u edukativne/sadržajne svrhe.
Lijeva strana - Plan grada Karlobaga – Tumačenje oznaka:
Mjerilo: 80 klaftara (stara mjera, oko 1,9 m po klaftaru).
Desna strana - Projekt novih radova koje treba izvesti u Karlobagu:
Plan iz 1758. godine.
Plan preuzet iz Austijskog državnog arhiva u Beču. Preuzeto u edukativne/sadržajne svrhe.
Plan grada Karlobaga – Tumačenje oznaka:
(Mjera u Bečkim stopama – skala od 70 bečkih stopa)
Francuski plan iz 1758. godine.
Plan preuzet iz Nacionalne knjižnice Francuske (BnF). Preuzeto u edukativne/sadržajne svrhe.
Plan i luka Karlobaga – Tumačenje oznaka:
Plan iz 1800. godine.
Plan preuzet iz Austijskog državnog arhiva u Beču. Preuzeto u edukativne/sadržajne svrhe.
Plan grada Karlobaga – Tumačenje oznaka:
Plan iz 1831. godine.
Plan preuzet iz Austijskog državnog arhiva u Beču. Preuzeto u edukativne/sadržajne svrhe.
Morlakichir” ili „Canale della Morlacca - Povijesni naziv za Velebitski kanal. Morlakichir” ili „Canale della Morlacca” pojavljuje se na kartama Austro-Ugarske i talijanskim kartama s početka 19. stoljeća. Naziv dolazi od Morlaka (Morlaci), etničke skupine koja je živjela u zaleđu Velebita i šire regije Dalmacije.
Plan iz 1846. godine.
Plan preuzet iz Austijskog državnog arhiva u Beču. Preuzeto u edukativne/sadržajne svrhe.
U lijevom donjem kutu plana nalazi se napomena cara Ferdinand I.
"Vrhunac nove karlobaške ceste na južnom grebenu planine Velebit kod Stara Vrata, uzdignut je 2749 bečkih stopa iznad razine Jadranskog mora."
Ova bilješka s planova iz 1846. godine pokazuje najvišu točku tada novog cestovnog pravca koji je povezivao Karlobag s unutrašnjosti. Današnja cesta prema Gospiću prati upravo taj povijesni pravac, sve do Starih Vrata, gdje se nalazi tunel i poznati „Kubus” – kameni spomenik s uklesanim natpisom na njemačkom: „...bei Stara Vrata...” koji svjedoči o geodetskoj i povijesnoj važnosti ovog mjesta. Na ovom mjestu moderno i povijesno spajaju Jadran i planinu, čuvajući tragove rada i planiranja iz doba cara Ferdinanda I., te omogućuju putovanje kroz prostor bogat prirodnim ljepotama i povijesnom pričom.
Vrh novog karlobaškog cestovnog pravca na južnom grebenu Velebita kod Starih Vrata uzdignut je približno 869 metara nad razinom Jadranskog mora. Ova vrijednost odgovara povijesnoj mjernoj jedinici „bečka stopa“ koja se u Habsburškoj Monarhiji koristila prije uvođenja metričkog sustava (1 bečka stopa ≈ 0,3161 m).
Nivelacijski plan ceste od Oštarija do Karlobaga: list 1. iz 1810. godine.
Plan preuzet iz digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Preuzeto u edukativne/sadržajne svrhe.
U desnom donjem kutu plana nalazi se napomena
"Postrojenje je u potpunosti lijepo poravnano, izmjereno i nivelirano u sredini. Vlasnik želi da Vaša milost bude obaviještena u slučaju revizije te da se, prilikom pregleda, na najprikladniji način uvaži usmena želja u skladu s Vašom nakanom…"
Ovaj nivelacijski plan prethodi napomeni s plana Karlobaga iz 1846. godine, u kojoj car Ferdinand I. govori o izgrađenoj cesti između Karlobaga i Velikih Vrata. Plan iz 1810. predstavlja jedan od najranijih tehničkih dokumenata koji svjedoče o izgradnji važnog prometnog pravca između Oštarija i Karlobaga početkom 19. stoljeća. Nastao je u razdoblju intenzivnog razvoja prometne infrastrukture na području tadašnje Habsburške Monarhije.
Dokument prikazuje precizno niveliranje i trasiranje ceste koja je povezivala kontinentalni dio s Jadranom, što je bilo od iznimne gospodarske i strateške važnosti. Plan je izrađen ručno, s velikom pažnjom prema detaljima i tehničkoj točnosti, te je služio kao osnova za gradnju i nadzor radova na ovom zahtjevnom planinskom potezu.
Napomena zapisana u donjem dijelu plana daje uvid u jezik, stil i hijerarhiju administracije toga vremena, ali i u visoku razinu tehničke kulture koja je pratila izgradnju prometnica početkom 19. stoljeća.
Danas ovaj plan predstavlja vrijedan povijesni dokument — svjedočanstvo o nastanku jedne od ključnih cestovnih poveznica između unutrašnjosti i mora.
Fotografija iz 1961. godine
Slika preuzeta iz digitalne zbirke Državnog Arhiva Baden-Württemberg. Preuzeto u edukativne/sadržajne svrhe.
Kao što fotografija pokazuje, cesta je još dugo ostala neasfaltirana. Prema nekim izvorima, asfaltirana je tek krajem 1960-ih godina.
Povijesni plan koji definira granice slobodne luke Karlobag. Sadrži važne administrativne potvrde i potpise članova povjerenstva iz 1856. godine.
Ilustracija je preuzeta iz zbirke Hrvatskog državnog arhiva (HDA) u Zagrebu,
HR-HDA-902 Kartografska zbirka Hrvatskoga državnog arhiva, 1522-2009. E.V.158, E.V.159 Preuzeto isključivo u obrazovne i ilustrativne svrhe.
Ovaj dokument predstavlja topografsku podlogu s ucrtanom geodetskom mrežom koja je služila za precizno lociranje terena i prostorno planiranje. Dokument jasno prikazuje konfiguraciju reljefa oko Karlobaga, što je bilo ključno za strateško planiranje izgradnje i definiranje granica Vojne komunitete.
Ilustracija je preuzeta iz zbirke Hrvatskog državnog arhiva (HDA) u Zagrebu,
HR-HDA-902 Kartografska zbirka Hrvatskoga državnog arhiva, 1522-2009. E.V.158, E.V.159 Preuzeto isključivo u obrazovne i ilustrativne svrhe.
Ovaj dokument predstavlja povijesni arhivski nacrt pod nazivom "Snimka gruntovne mape Obćine KARLOBAG". Dokument je nastao u sklopu gruntovne mjerničke reambulacije iz 1884. godine, u vrijeme kada je Karlobag administrativno pripadao Ličko-krbavskoj županiji.
Plan preuzet iz digitalne zbirke Državnog arhiva Mađarske. Korištenje u obrazovne i informativne svrhe.
Plan preuzet iz digitalne zbirke Državnog arhiva Mađarske. Korištenje u obrazovne i informativne svrhe.
Plan i položaj luke u Karlobagu iz 1920. godine. Plan u mjerilu 1:2000
Plan preuzet iz digitalne zbirke Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci. Preuzeto u obrazovne/sadržajne svrhe.
Plan preuzet iz digitalne zbirke Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci. Preuzeto u obrazovne/sadržajne svrhe.
Budite prvi kojima se sviđa i podijelite nas
