Povijesni planovi Karlobaga (1714.–1920.)

Obrambena jezgra Karlobaga: Fortica i sakralni objekti (1714.)

Plan iz 1714. godine.

Ovaj povijesni nacrt iz 1714. godine fokusira se na tadašnje strateško središte Karlobaga. Umjesto prikaza cijeloga naselja, autor detaljno dokumentira glavnu utvrdu (Forticu) s prepoznatljivom kružnom kulom u središtu, koja je bila ključna točka obrane ovog dijela obale.

Prikaži prijevod, legendu i mjerilo

Carlopago – Tumačenje oznaka:

A: Der große Thurn – Velika kula (glavna kružna kula unutar utvrde)
B: Der Eingang – Ulaz
C: des Burggrafen Wohnung – Stan kaštelana (upravitelja utvrde)
D: Pulver Thurn, so erst ordinirt – Kula za barut (barutana), nedavno uređena
E: Cisterne – Cisterna (spremnik za vodu)
F: Meer-port – Morska vrata (luka/pristanište)
G: Capellen (St. Ioannes) – Kapelica sv. Ivana
H: Ruinirte Kirch (St. Maria) – Ruševna crkva sv. Marije
I: beÿ I. eine Batterie anzuordnen – Kod točke I. treba postaviti bitnicu (topnički položaj)

Mjerilo: "Schuech" (stope). Budući da je plan iz 1714. godine, jedna stopa (Bečki Schuch) iznosila je otprilike 31,6 cm. Cijela skala od 150 stopa na crtežu odgovara stvarnoj duljini od oko 47,4 metra na terenu.

Usporedbom ovog plana s planovima obnove Martina Stiera iz 1660. godine, razvidno je da je riječ o kapeli sv. Ivana (St. Ioannes) i crkvi sv. Marije (St. Maria), što potvrđuju i natpisi na samom tlocrtu.

Arhivski podaci

Ustanova: Nacionalni arhiv Ujedinjene Kraljevine, London
Inventarna oznaka: MPF 1/352/1

Izvor: Nacionalni arhiv Ujedinjene Kraljevine, London.

Između mašte i stvarnosti: De Latov plan Karlobaga (1729.)

Plan iz 1729. godine.

Povijest kartografije često nas uči da stare karte nisu samo geografski dokumenti, već i ogledala vremena u kojem su nastale – vremena u kojem je granica između provjerene informacije i umjetničke slobode bila vrlo tanka. Najbolji primjer toga je fascinantni, ali i kontroverzni "Particular Atlas" iz 1729. godine, čiji je autor i izdavač Francesco Gioseppo de Lato .

Prikaži povijesno tumačenje

Karlobag kakav nikada nije postojao

Uspoređujući De Latov plan Karlobaga iz 1729. s kasnijim vojnim nacrtima (poput onog iz 1757. godine), dolazimo do nevjerojatnog otkrića. Dok karta iz 1757. prikazuje stvarni Karlobag podno surovog Velebita, De Lato nam nudi viziju grada koja više podsjeća na nizozemsku ili talijansku nizinsku utvrdu.

• Fantastične zidine: Karlobag je nacrtan s golemim, pravilnim zvjezdastim bedemima koje nikada nije imao.

• Geografski apsurdi: Umjesto realnih toponima, kazalo karte prepun je neobjašnjivih naziva poput Soro, Zano ili Itobo, koji vjerojatno potječu od pogrešnog prepisivanja ili fonetske "improvizacije".

Sindrom „smiješnih karata“: Rijeka, Zadar, Dubrovnik...

Karlobag nije bio iznimka. Analizom De Latova atlasa i usporedbom s kartama drugih gradova poput Rijeke, Zadra, Dubrovnika ili povijesne Salone, uočava se isti uzorak. Ove karte ne prikazuju stvarni topografski položaj. Izdavači onog vremena, poput De Latta, često su radili u svojim uredima u Beču ili Veneciji, nikada ne kročivši nogom na istočnu obalu Jadrana. Kako bi popunili svoje luksuzne atlase, koristili su:

1. Zastarjele predloške: Skice stare po 50 i više godina koje su bile potpuno irelevantne u 18. stoljeću.

2. Idealne planove: Crteže onoga što su gradovi trebali postati prema željama investitora, a ne onoga što su doista bili.

3. Dekorativnu popunu: Ako nisu znali kako izgleda zaleđe, kartografi bi jednostavno nacrtali generička brda i utvrde kako bi karta izgledala bogatije.

Od „kabinetne mašte“ do znanosti

Prava vrijednost De Latova atlasa iz 1729. nije u njegovoj točnosti, već u tome što nam pokazuje kako se tadašnjom javnošću manipuliralo vizualnim informacijama. Tek sredinom 18. stoljeća, dolaskom terezijanskih reformi i preciznih vojnih inženjera, kartografija postaje znanost kakvu danas poznajemo.

Danas nam De Latov atlas služi kao podsjetnik na vrijeme kada je karta bila više od navigacijskog alata – bila je to prestižna "slikovnica" koja je obećavala red i moć tamo gdje su zapravo postojali samo kamen, more i neistražene planine.

Arhivski podaci

Ustanova: Nacionalna knjižnica Francuske (BnF), Pariz
Inventarna oznaka: Gallica: ark:/12148/btv1b52511603m

Izvor: Nacionalna knjižnica Francuske (BnF), Pariz.

Plan grada Karlobaga i projekt novih radova (1757.)

Plan iz 1757. godine.

Prikaži prijevod i objašnjenje oznaka na planu

Lijeva strana – Plan grada Karlobaga – Tumačenje oznaka:

1. Tvrđava
2. Unutarnja vojna vojarna
3. Stan za zapovjednika
4. Topovska kula
5. Cisterne (spremnici za vodu)
6. Zapovjednikova kuća u gradu
7. Unutarnja cisterna
8. Samostan kapucina
9. Pekara
10. Skladište soli
11. Stara crkva
12. Velika vrata (glavni ulaz)
13. Mala vrata
14. Nove ulice
15. Velike cisterne pokraj samostana kapucina
16. Ljekarna i bunar s malim izvorom
17. Mandrač (mali lučki bazen) ispred samostana kapucina
18. Trg i vrata pokraj samostana u okruženju tri kuće kapucina

Mjerilo: 80 klaftara (stara mjera, oko 1,9 m po klaftaru).

Desna strana – Projekt novih radova koje treba izvesti u Karlobagu:

19. Put za komunikaciju koji treba izgraditi pokraj samostana kapucina
20. Završeni spremnik (cisterna) za pitku vodu, koji treba ograditi zidom
21. Staja za smještaj karavana i konja
22. Vojarna za vojnike koju treba popraviti prema nacrtu
23. Kuća za karantenu (zdravstveni objekt)
24. Klaonice ili trgovine za prodaju mesa
25. Novo planirana cisterna za kišnicu
26. Stan carevskog i kraljevskog zapovjednika koji treba obnoviti i u koji treba postaviti sat
7. Stara cisterna s vodom koju treba popraviti
17. Mandrač (mali lučki bazen) koji treba iskopati

Arhivski podaci

Ustanova: Austrijski državni arhiv, Beč
Inventarna oznaka: AT-OeStA/KA KPS KS G I h 116-900

Izvor: Austrijski državni arhiv, Beč.

Plan grada Karlobaga (1758.)

Plan iz 1758. godine.

Prikaži prijevod i objašnjenje oznaka na planu

Plan grada Karlobaga – Tumačenje oznaka:

1. Tvrđava
2. Vojarna unutar tvrđave
3. Stan za zapovjednika
4. Barutana
5. Cisterne
6. Kuća zapovjednika u gradu
7. Nova cisterna
8. Samostan kapucina
9. Carinarnica
10. Skladište soli
11. Župna crkva
12. Velika luka
13. Mala luka
14. Nova ulica

(Mjera u Bečkim stopama – skala od 70 bečkih stopa)

Arhivski podaci

Ustanova: Austrijski državni arhiv, Beč
Inventarna oznaka: AT-OeStA/KA KPS KS G I h 116-901

Izvor: Austrijski državni arhiv, Beč.

Francuski plan grada i luke Karlobaga (1758.)

Francuski plan iz 1758. godine.

Prikaži prijevod francuske legende plana

Plan i luka Karlobaga – Tumačenje oznaka:

A. La Ville de Carlobague – Grad Karlobag
B. La Forteresse – Utvrda
C. Les Casernes – Vojarne
D. Maison du Commandant – Zapovjednikova kuća
E. Magasin à poudre – Skladište baruta
F. La Citerne – Cisterna za vodu
G. Le grand chemin – Glavna cesta
H. Le Couvent des Capucins – Samostan kapucina
I. La Douane – Carinarnica
K. Le Magasin au sel – Skladište za sol
L. La Parroisse – Župna crkva
M. Saint Michel – Crkva sv. Mihovila (stari oblik pisanja Saint Michel)
N. Le Port – Luka
O. Le grand Port – Velika luka

Arhivski podaci

Ustanova: Nacionalna knjižnica Francuske (BnF), Pariz
Inventarna oznaka: Gallica: ark:/12148/btv1b53077974w

Izvor: Nacionalna knjižnica Francuske (BnF), Pariz.

Plan grada Karlobaga i luke (oko 1800.)

Plan iz približno 1800. godine.

Prikaži prijevod i objašnjenje oznaka na planu

Plan grada Karlobaga – Tumačenje oznaka:

1. Kaštel (utvrda)
2/3. Vojarna u kaštelu
4/5. Topnička vojarna i skladišta
6. Kula za barut (barutana)
7. Trgovačka zgrada
8. Mandrač (mala luka, zaklon za brodove)
9. Novo planirana zdravstvena zgrada (sanitarni objekt, možda bolnički paviljon)
10. Novo predloženi stup za privez brodova (vezni stup ili bitva)

Arhivski podaci

Ustanova: Austrijski državni arhiv, Beč

Izvor: Austrijski državni arhiv, Beč.

Nivelacijski plan ceste Oštarije–Karlobag (1810.)

Nivelacijski plan ceste od Oštarija do Karlobaga: list 1. iz 1810. godine.

Prikaži prevedenu bilješku i povijesno tumačenje

Napomena:

"Postrojenje je u potpunosti lijepo poravnano, izmjereno i nivelirano u sredini. Vlasnik želi da Vaša milost bude obaviještena u slučaju revizije te da se, prilikom pregleda, na najprikladniji način uvaži usmena želja u skladu s Vašom nakanom…"

Ovaj nivelacijski plan prethodi napomeni s plana Karlobaga iz 1846. godine, u kojoj car Ferdinand I. govori o izgrađenoj cesti između Karlobaga i Velikih Vrata. Plan iz 1810. predstavlja jedan od najranijih tehničkih dokumenata koji svjedoče o izgradnji važnog prometnog pravca između Oštarija i Karlobaga početkom 19. stoljeća. Nastao je u razdoblju intenzivnog razvoja prometne infrastrukture na području tadašnje Habsburške Monarhije.

Dokument prikazuje precizno niveliranje i trasiranje ceste koja je povezivala kontinentalni dio s Jadranom, što je bilo od iznimne gospodarske i strateške važnosti. Plan je izrađen ručno, s velikom pažnjom prema detaljima i tehničkoj točnosti, te je služio kao osnova za gradnju i nadzor radova na ovom zahtjevnom planinskom potezu.

Napomena zapisana u donjem dijelu plana daje uvid u jezik, stil i hijerarhiju administracije toga vremena, ali i u visoku razinu tehničke kulture koja je pratila izgradnju prometnica početkom 19. stoljeća.

Danas ovaj plan predstavlja vrijedan povijesni dokument — svjedočanstvo o nastanku jedne od ključnih cestovnih poveznica između unutrašnjosti i mora.

Arhivski podaci

Ustanova: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
Inventarna oznaka: urn:nbn:hr:238:647406

Izvor: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb.

Cesta Karlobag–Gospić (1961.)

Povijesna prometnica preko Velebita, fotografirana 1961. godine.

Ova fotografija prikazuje povijesnu cestu Karlobag–Gospić, jednu od najvažnijih prometnih veza između jadranske obale i ličke unutrašnjosti. Njezino projektiranje može se pratiti još na nivelacijskom planu ceste od Oštarija do Karlobaga iz 1810. godine, dok plan iz 1846. godine svjedoči o dovršenoj prometnici preko prijevoja Stara Vrata.

Fotografija iz 1961. godine pokazuje da je cesta još bila neasfaltirana, što zorno svjedoči o zahtjevnim uvjetima prometovanja i održavanja ove velebitske prometnice.

Prikaži povijesnu bilješku o cesti

Kao što fotografija pokazuje, cesta je još dugo ostala neasfaltirana. Prema nekim izvorima, asfaltirana je tek krajem 1960-ih godina.

Arhivski podaci

Ustanova: Državni arhiv Baden-Württemberg, Staatsarchiv Freiburg
Inventarna oznaka: W 134 Nr. 065855b

Izvor: Državni arhiv Baden-Württemberg, Staatsarchiv Freiburg.

Karta Velebitskog kanala i Karlobaga (1831.)

Plan iz 1831. godine.

Prikaži objašnjenje povijesnog naziva Velebitskog kanala

„„Morlakichir” ili „Canale della Morlacca” – povijesni naziv za Velebitski kanal. „Morlakichir“ ili „Canale della Morlacca” pojavljuje se na kartama Austro-Ugarske Monarhije i talijanskim kartama s početka 19. stoljeća. Naziv dolazi od Morlaka (Morlaci), etničke skupine koja je živjela u zaleđu Velebita i šire regije Dalmacije.

Arhivski podaci

Ustanova: Austrijski državni arhiv, Beč
Inventarna oznaka: AT-OeStA/KA KPS KS G I h 116-950

Izvor: Austrijski državni arhiv, Beč.

Plan nove karlobaške ceste preko Velebita (1846.)

Plan iz 1846. godine.

Prikaži prijevod carske bilješke i tehničko tumačenje

Napomena:
Ferdinand I.
Car Austrije.
1846.

"Vrhunac nove karlobaške ceste na južnom grebenu planine Velebit kod Stara Vrata, uzdignut je 2749 bečkih stopa iznad razine Jadranskog mora."

Ova bilješka s planova iz 1846. godine pokazuje najvišu točku tada novog cestovnog pravca koji je povezivao Karlobag s unutrašnjošću. Današnja cesta prema Gospiću prati upravo taj povijesni pravac, sve do Starih Vrata, gdje se nalazi tunel i poznati „Kubus” – kameni spomenik s uklesanim natpisom na njemačkom: „...bei Stara Vrata...” koji svjedoči o geodetskoj i povijesnoj važnosti ovog mjesta. Na ovom mjestu moderno i povijesno spajaju Jadran i planinu, čuvajući tragove rada i planiranja iz doba cara Ferdinanda I., te omogućuju putovanje kroz prostor bogat prirodnim ljepotama i povijesnom pričom.

Vrh novog karlobaškog cestovnog pravca na južnom grebenu Velebita kod Starih Vrata uzdignut je približno 869 metara nad razinom Jadranskog mora. Ova vrijednost odgovara povijesnoj mjernoj jedinici „bečka stopa“ koja se u Habsburškoj Monarhiji koristila prije uvođenja metričkog sustava (1 bečka stopa ≈ 0,3161 m).

Arhivski podaci

Ustanova: Austrijski državni arhiv, Beč
Inventarna oznaka: AT-OeStA/KA KPS KS G I h 117

Izvor: Austrijski državni arhiv, Beč.

Plan Vojne komunitete Karlobag (1856.)

Povijesni plan koji definira granice slobodne luke Karlobag. Sadrži važne administrativne potvrde i potpise članova povjerenstva iz 1856. godine.

Prikaži legendu vlasnika i objašnjenje oznaka

Popis vrtova (Garten des Weindatz ober Einnehmers):

a - Mihovil Komaić
b - Jacob Werban
c - Dominik Werban
d - Thomas Tomljenović
e - Maria Ugarković
f - Simo Segotta
g - Mihat Lenar
h - Kaspar Smojver (Weindatz Ser.)
i - Stipe Tomljenović (Zollaufseher)
k - Anton Lukatela
l - Blaž Matiević
m - Paul Legotta
n - Joso Kovačević
o - Joso Kovačević
p - Jure Rukavina
q - Jure Rukavina
r - Maria Budak
s - Anton Tomljenović
t - Hieronimus Smojver
I - Mate Budak
II - Jure Devčić
III - Lovre Bastelić
IV - Stipe Tomljenović

Ostale oznake:

V - Kalvarienkirche (Crkva Kalvarija)
D - Punkt, wo das neue Zollamt zu erbauen wäre (Točka gdje bi se trebao graditi novi carinski ured)
E - Holzdepot Agent (Agent za skladište drva)
VII - Brunnen Laktinah (Zdenac Laktinah)
VIII - Altes Zollamt (Stari carinski ured)
VI - Friedhof (Groblje)

Arhivski podaci

Ustanova: Hrvatski državni arhiv (HDA), Zagreb
Inventarna oznaka: HR-HDA-902, E. V. 158 i E. V. 159

Izvor: Hrvatski državni arhiv (HDA), Zagreb.

Topografski plan šireg područja Karlobaga

Ovaj dokument predstavlja topografsku podlogu s ucrtanom geodetskom mrežom koja je služila za precizno lociranje terena i prostorno planiranje. Dokument jasno prikazuje konfiguraciju reljefa oko Karlobaga, što je bilo ključno za strateško planiranje izgradnje i definiranje granica Vojne komunitete.

Prikaži tehničke podatke o dokumentu

Sadržaj: Prikaz brdovitog reljefa, obalne linije i osnovne ulične mreže naselja.
Geodetska mreža: Na planu je vidljiva pravilna kvadratna mreža (grid) koja ukazuje na to da je plan izrađen prema sustavnoj vojnoj premjeri terena.
Namjena: Korišten kao prostorni predložak za precizno prenošenje katastarskih čestica u stvarni prostor, čime se osiguravala točnost administrativnih granica.
Poveznica: Dokument čini cjelinu s katastarskim planom "Velika Draga" iz 1856. godine, pružajući uvid u fizičko okruženje na kojem su se nalazili navedeni vrtovi i objekti.

Arhivski podaci

Ustanova: Hrvatski državni arhiv (HDA), Zagreb
Inventarna oznaka: HR-HDA-902, E. V. 158 i E. V. 159

Izvor: Hrvatski državni arhiv (HDA), Zagreb.

Snimka gruntovne mape Općine Karlobag (1884.) – prvi list

Ovaj dokument predstavlja povijesni arhivski nacrt pod nazivom "Snimka gruntovne mape Obćine KARLOBAG". Dokument je nastao u sklopu gruntovne mjerničke reambulacije iz 1884. godine, u vrijeme kada je Karlobag administrativno pripadao Ličko-krbavskoj županiji.

Prikaži arhivske i povijesne podatke o planu

Arhivski podaci

Ustanova: Mađarski nacionalni arhiv, Budimpešta
Inventarna oznaka: No. 1766/1-4

Izvor: Mađarski nacionalni arhiv, Budimpešta.

Snimka gruntovne mape Općine Karlobag (1884.) – drugi list

Prikaži arhivske podatke o planu

Arhivski podaci

Ustanova: Mađarski nacionalni arhiv, Budimpešta
Inventarna oznaka: No. 1766/1-4

Izvor: Mađarski nacionalni arhiv, Budimpešta.

Plan i položaj luke u Karlobagu (1920.) – prvi list

Plan i položaj luke u Karlobagu iz 1920. godine, u mjerilu 1 : 2000.

Prikaži tehničke i arhivske podatke o planu

Arhivski podaci

Ustanova: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka
Inventarna oznaka: PPMHP 110086

Izvor: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka.

Plan i položaj luke u Karlobagu (1920.) – drugi list

Prikaži arhivske podatke o planu

Arhivski podaci

Ustanova: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka
Inventarna oznaka: PPMHP 110360

Izvor: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka.

Planovi Karlobaga

Karlobag kroz stoljeća: grad, luka i ceste na povijesnim planovima

Povijesni dijelovi stare gradske jezgre Karlobaga