Naslijeđena prava Baga
Kada je Bag krajem 15. stoljeća došao pod vlast Matije Korvina, njegova prava nisu započela s novim vladarom. Matijina povelja iz 1481. u sebi čuva stariji pravni sloj Baga: povelje i potvrde iz vremena krbavskih knezova Kurjakovića iz 1387., 1432. i 1451. godine. One svjedoče o pravima, slobodama, običajima, granicama, sudstvu i drugim odnosima zajednice Scrisije odnosno Baga.
Matijina potvrda iz 1481. godine prenosi tekstove povelja iz 1387., 1432. i 1451. godine. Uz rukopisni prijepis dostupan je njihov cjeloviti hrvatski prijevod. Zasebno poglavlje o Karlobagu pod Kurjakovićima donosi njihov širi povijesni kontekst i rodoslovlje Kurjakovića.
Sačuvani prijepisi i tiskano izdanje
Tekst Matijine povelje iz 1481. sačuvan je u kasnijim rukopisnim prijepisima, a u 19. stoljeću objavljen je i u tiskanom izdanju Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Ovdje su predstavljena dva prijepisa iz Arhiva HAZU te objavljeni latinski tekst iz djela Jura Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae.
1. Bag pod vlašću Matije Korvina
Nakon smrti kralja Ladislava V. Postuma prijestolje je ostalo prazno. Matiju, mlađega sina Ivana Hunjada, podupirali su njegova majka Elizabeta Szilágyi, ujak Mihajlo Szilágyi, biskup Ivan Vitez od Sredne i brojno niže plemstvo koje je željelo domaćega vladara. Na saboru u Budimu i Pešti 24. siječnja 1458. Matija je izabran za ugarsko-hrvatskoga kralja. Budući da se kruna sv. Stjepana nalazila u rukama cara Fridrika III., svečano je okrunjen tek 29. ožujka 1464. godine.
Tijekom vladavine Matija Korvin nastojao je obnoviti kraljevsku vlast i neposredni nadzor nad važnim gradovima Hrvatskoga Kraljevstva. Bag, srednjovjekovna Scrissa, dotad se kroz mnogo godina nalazio u vlasti krbavskih knezova Kurjakovića. Najkasnije 1481. grad prelazi pod neposrednu vlast kralja Matije, ali poznati izvori ne opisuju kako je taj prijenos proveden.
Vjekoslav Klaić pretpostavlja da je promjeni mogao pridonijeti Maroje Zunjević, kraljev glavni kapetan Senja, Novoga i Bribira. Klaić pritom izričito piše „možda“, pa se ne može tvrditi da je Zunjević zauzeo Bag niti da je grad osvojen opsadom ili bitkom. Sigurno je jedino da je Bag iz vlasti Kurjakovića prešao pod neposrednu kraljevsku upravu.
Za povijest grada posebno je važna kraljevska povelja od 21. prosinca 1481. Pred novim se vladarom pojavljuje zahtjev za potvrdom prava koja je zajednica Baga uživala prije promjene vlasti. Matija nije iznova stvorio bagaške povlastice, nego je svojom kraljevskom vlašću potvrdio ranija prava i granice grada.
Izvor: Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, treća knjiga: Doba kralja Matijaša Korvina i Jagelovića (1458.–1526.), str. 4–8 i 118.
Matija Korvin (1458.–1490.)
Tajni viseći pečat kralja Matije Korvina, 1460.
Izvor: Magyar Nemzeti Levéltár, Budimpešta — Hungaricana.
DL–DF 39298; stara signatura: Q 2 / 2 2 459.
2. Mirko Mirković iz Scrisije i potvrda starih prava
Godine 1481. pred kraljem se pojavljuje Mirko Mirković iz Scrisije. Povelja ga navodi riječima „nobilis Mirko, filius Georgii Mirkowych de Scrisia” — plemeniti Mirko, sin Jurja Mirkovića iz Scrisije. Ta formulacija predstavlja neposredan izvorni podatak o osobi koja je pred kraljem zastupala zahtjev vezan uz prava Baga.
Mirko nastupa u svoje ime te u ime drugih plemića, građana i stanovnika grada i zemlje Scrisije odnosno Baga. Kralju predočuje stare povelje i traži potvrdu ranijih prava zajednice. Sama isprava ne navodi njegovu službu niti pobliže određuje položaj koji je imao u Bagu.
3. Povelja Matije Korvina Bagu — 21. prosinca 1481.
Dana 21. prosinca 1481. Matija Korvin potvrđuje ranija prava stanovnika Baga. Povelja je osobito vrijedna jer u vlastiti tekst prenosi starije isprave iz 1387., 1432. i 1451. godine. Tako jedan dokument čuva gotovo stoljeće pravne povijesti Baga i povezuje povlastice iz vremena Kurjakovića s novom kraljevskom vlašću.
Poseban trag o sudbini povelje daje Elemér Mályusz u djelu Zsigmondkori Oklevéltár I. (1387–1399). Uz regest povelje Kurjakovića iz 1387. navodi da je poznata iz Matijine isprave od 21. prosinca 1481. te dodaje oznaku „Mirković cs. lt.”, odnosno obiteljski arhiv Mirković.
4. Bag u širem prostoru Matijine vlasti
Povelja iz 1481. pouzdano dokumentira pravni odnos kralja i zajednice Baga, ali sama po sebi ne objašnjava sve razloge kraljeva interesa za grad. Položaj pod Velebitom, veza s jadranskom obalom, Senjem i krbavskim zaleđem važni su za razumijevanje širega prostora. Njihovo vojno, prometno i političko značenje potrebno je tumačiti odvojeno od onoga što izravno potvrđuju sačuvane isprave.
Krbava (Corbavia) i Bag (Scixa) na karti zadarskog i šibenskog područja, oko 1530.
Izvor: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zbirka Novak, ZN-Z-XVI-PAG-1530. Matteo Pagano, tiskar/izdavač.
Nakon Matijine smrti
5. Ivaniš Korvin — Bag u ispravi iz 1490.
Smrt Matije Korvina 1490. otvara novo pitanje vlasti nad posjedima povezanim s Korvinima. Njegov sin Ivaniš nije naslijedio hrvatsko-ugarsku krunu, ali se Bag već 11. srpnja iste godine ponovno pojavljuje u ispravi povezanoj s njegovim posjedima i utvrdama.
U ispravi Ivaniša Korvina od 11. srpnja 1490. među utvrdama se izričito navodi Bagh. Izvornik je sačuvan u Mađarskom nacionalnom arhivu pod signaturom MNL OL DL 72054.
Povelja Ivaniša Korvina — 11. srpnja 1490.
MNL OL DL 72054
Izvornik u kojem se među utvrdama izričito navodi Bagh.
Izvor: Magyar Nemzeti Levéltár, Budapest — MNL OL DL 72054.
6. Od Korvina prema Jagelovićima
Nakon smrti Matije Korvina 1490. hrvatsko-ugarsku krunu preuzeo je Vladislav II. Jagelović. Ivaniš Korvin zadržao je znatan dio svojih posjeda i političku ulogu u Hrvatskoj. Njegova povelja od 11. srpnja 1490. među utvrdama povezanima sa Senjom navodi i Bag.
Godine 1525. Bag je stradao u osmanskom napadu. Nakon smrti Ludovika II. Jagelovića u bitci na Mohačkom polju 1526. otvoreno je pitanje nasljedstva hrvatsko-ugarske krune.
7. Ferdinand I. Habsburški — 1527.
Na saboru u Cetinu 1. siječnja 1527. dio hrvatskoga plemstva izabrao je Ferdinanda I. Habsburškog za kralja. Time započinje habsburško razdoblje hrvatske povijesti.
